Koronavirus veoma se agresivno širi svijetom, ali kao i ostali virusi iz ove porodice, nije otporan na proizvode za dezinfekciju. Stručnjaci već danima pričaju o tome da možemo uništiti koronavirus koji se nalazi na površinama koje nas okružuju nekim proizvodima koje koristimo za čišćenje kuće, pišu NBC News.
Oni savjetuju da se fokusiramo na stvari koje najviše dodirujemo, kao što su kvake, gelenderi, stolovi i radne površine. Ove površine trebalo bi da dezinfikujemo nekoliko puta dnevno i da napravimo listu stvari koje treba da čistimo često kako ne bismo zaboravili na neku od njih.
Ipak, neki od proizvoda za čišćenje sadrže veoma jake hemikalije, pa ne bi trebalo da ih koristimo u blizini djece, jer mogu da izazovu pojavu astme.
Potražnja za dezinfekcionim maramicama je porasla, ali postoje mnogi drugi proizvodi koje možemo da koristimo umjesto njih, a koje već imamo kod kuće. Evo šta, prema riječima stručnjaka, djelotvorno ubija koronavirus na površinama koje nas okružuju.
- Sapun i voda
Sapun uklanja virusne čestice koje su se zakačile na površine, bilo da se one nalaze na vašim rukama, licu ili okolnim predmetima. Većina proizvoda za čišćenje koje nazivamo sapunima zapravo su deterdženti koji ne samo da uklanjaju mikrobe sa površina, nego ih i ubijaju.
„Virus ima spoljašnji omotač i unutrašnjost koja se sastoji od DNK ili RNK i koja je zapravo izazivač bolesti. Omotač virusa sastoji se od proteina, koji sapun i deterdžent probijaju, pa se virus raspada“, kaže Richard Sachleben, organski hemičar i član Američkog hemijskog društva.
- Rastvor sa izbjeljivačem
„Izbjeljivač je veoma djelotvoran u ubijanju koronavirusa, kao i svakog drugog mikroba na planeti. Problem je u tome što on ima jak miris, težak je za korištenje i može da ošteti ono što pokušavate da očistite“, kaže doktor Paul Pottinger sa Univerziteta u Vašingtonu.
Kako biste zaštitili svoju kožu, treba da nosite rukavice dok upotrebljavate izbjeljivač i da znate da ne smijete da ga miješate ni sa čim drugim osim sa vodom. Prema formuli za čišćenje sa izbjeljivačem koju je predložio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, pet kašika izbjeljivača treba da sipate u četiri litre vode kako biste dobili idealan rastvor.
Prije nego što cijelu površinu u kući obrišete ovim rastvorom, isprobajte ga na jednom malom dijelu da biste vidjeli kako materijal djeluje na nju i pazite da on ne prsne na nešto drugo. Izbjeljivač može da ošteti farbu i da dovede do rđanja metala.
- Hidrogen peroksid
Hidrogen peroksid nije jak kao izbjeljivač, pa je manja vjerovatnoća da ćete njime nešto oštetiti, ali neke tkanine mogu da izblijede ako se nanese na njih. Ne razrjeđujte ga, jer se on razlaže u vodi.
- Alkohol
Sedamdesetoprocentni alkohol ubiće koronavirus, a neće biti toliko štetan kao izbjeljivač. Kada ga koristite, nemojte ga razrjeđivati. Ovaj alkohol ne oštećuje površine, ali plastika u dodiru sa njim može da promijeni boju.
- Ne oslanjajte se na destilovano sirće i votku
Mnogi koriste sirće za čišćenje kuće jer je jeftino, ali bez obzira na mnoge savjete za čišćenje za internetu, nema dokaza da je ono efikasno protiv koronavirusa.
Isto važi i za votku, koja se preporučuje na društvenim mrežama – ona inače nije djelotvorna u dezinfikovanju ni u kom obliku, jer procenat alkohola koji sadrži nije dovoljno visok da bi ubio viruse.
Savjeti za pravilno čišćenje
Kako biste očistili površinu, ne treba samo da pređete preko nje, nego morate dobro da je istrljate sve dok cijela ne bude bila mokra, a onda da je ostavite da se sama osuši. Antiseptici su dodatna mjera sigurnosti da su svi virusi na površinama ubijeni.
Veoma je važno da koristite dovoljnu količinu sredstva za dezinfekciju i da ga ostavite da djeluje.
Treba li da pokušavate da sami napravite proizvod za dezinfekciju ruku?
Na internetu se mogu naći mnogi savjeti za pravljenje proizvoda za dezinfekciju ruku, ali na njih ne bi trebalo da obraćate pažnju.
Većina stručnjaka se slaže da ovo nije dobra ideja, jer je veoma moguće da nećete umjeti dobro pomiješati sastojke i da na kraju dezinfekciono sredstvo nema dovoljnu koncentraciju alkohola, pa se može desiti da budete ubijeđeni da ste se zaštitili iako niste.
Zapamtite: Sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola nisu toliko djelotvorna kada su vam ruke vidljivo prljave ili masne. Zbog toga je bitno da ih operete sapunom i vodom prije nego što upotrijebite sredstvo.
Hidrirajte ruke
Zbog pojačanog pranja i korištenja proizvoda za dezinfekciju, ruke mogu da se isuše i da počnu da pucaju. U tim pukotinama mogu da se sakriju mikrobi, pa je važno da pored svih sredstava koristite i dobru hidratantnu mast. Što je mast gušća i masnija, to je bolja, jer je zaštitni sloj deblji, što nije slučaj kod krema i losiona.
Izvor: Telegraf
