Koronavirus se brzinom svjetlosti proširio u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila globalnu pandemiju koronavirusa.
Svi su na oprezu i zato stručnjaci odgovaraju na najčešća pitanja čitalaca.
Šta je bolje – tečni gel ili običan sapun?
Mikrobiolog Ron Katler sproveo je istraživanje koliko i šta od sredstava za dezinfekciju treba koristiti. Istraživanje je pokazalo da nije toliko bitno šta koristite, nego način na koji ga koristite. Iako antibakterijski gelovi i pjene imaju posebne hemikalije i pomažu u ubijanju bakterija, način na koji perete ruke, trljanje šake o šaku je najbolji način da ih se otarasite. Najobičniji tvrdi sapun i voda mogu nadmašiti skupe proizvode po učinku, sve dok pravilno perete ruke.
Alkohol, ali ne vodka
Preporuke su da uz temeljno pranje ruku sapunom i vodom koristite i gel za dezinfekciju kako biste spriječili širenje virusa. Gelovi na bazi alkohola obično sadrže i emolijense, sredstva za omekšavanje, koji su nježniji prema koži i koji sadrže minimum 60 do 70 posto alkohola.
Profesorica Sali Blumfild iz Londonske škole higijene i tropske medicine kaže da ne vjeruje da ne možete da napravite efikasno sredstvo za čišćenje ruku, ukoliko koristite alkohol s procentom manjim od 60 posto. „Vodka sadrži samo 40 posto alkohola i nije efikasna za čišćenje ruku“, kaže Blumfild.
Koliko su efikasni gelovi?
Gelovi sa antibakterijskim dejstvom brzo smanjuju broj bacila na rukama, ukoliko ga često koristite. Ali njihova efikasnost zavisi od toga koliko su vam ruke masne ili zaprljane zemljom. Za neke mikrobe, poput norovirusa, pranje ruku sapunom i vodom predstavlja najefikasniju mjeru. Po nekim istraživanjima, pojedini gelovi mogu negativno da utiču na zdravlje. Triklosan je sastojak mnogih gelova i može da utiče na hormone ili čak da učini da bakterije otporne na antibiotike.
Koliko je koronavirus opasan za ljude sa astmom?
Respiratorne infekcije, poput one koju izaziva koronavirus, mogu biti okidači za astmu. Stručnjaci upozoravaju one koji su zabrinuti zbog virusa – da prvenstveno prate uputstva za liječenje astme. To znači da se preventivno inhaliraju koliko im je ljekar prepisao. Tako se smanjuje rizik da virusi, poput korone, pokrenu astmu.
Možete li se zaraziti ako jedete hranu koju je pripremao neko ko ima virus?
Moguće. Neko ko je zaražen može prenijeti virus ako hranu sprema nehigijenski. Koronavirus se prenosi preko kapljica kašlja koje ostaju na rukama. Zato se svima savjetuje da peru ruke i prije jela i prije priprema hrane, kako bi se zaustavilo širenje zaraze.
Šta možete da uradite kada je riječ o prevenciji?
Standardne preporuke koje mogu da spriječe infekciju podrazumijevaju:
- Pranje ruku
- Kada kašljete i kišete, stavite ruku na usta
- Jaja i meso dobro skuhajte prije jela
- Izbjegavajte kontakt sa bilo kim ko ima respiratorne probleme, poput kašljanja i kihanja.
Ne postoji vakcina protiv koronavirusa i malo toga van osnovne higijene može da smanji rizik. Doktori pokušavaju da dijagnostikuju i izoluju zaražene što je brže moguće, kao i da pronađu ljude koji su bili u kontaktu sa virusom. Riječ je o novoj vrsti virusa koja do sada nije bila prisutna, što znači da doktori imaju još mnogo toga da istraže i nauče.
Izvor: BBC News
