Suprotno očekivanjima, korona kriza dovela je do pada broja rođenih. Istraživanja provedena u brojim evropskim državama pokazuju pad nataliteta devet mjeseci i godinu dana – od početka kriza.
Najveći pad nataliteta zabilježen je u Mađarskoj, Italiji i Španiji, negdje čak i 20 posto. U Austriji je zabilježen pad nataliteta od oko pet posto. Stručnjaci ističu bi pandemija mogla imati dugoročnije posljedice na natalitet, prenosi Kroativ.
Razloge za pad nataliteta sigurno treba tražiti u socijalnim i zdravstvenim razlozima. Nema sumnje da je pandemija uticala na socijalnu sigurnost, a zdravstveni razlozi takođe su vidljivi. Na primjer, neke žene su se bojale trudnoće zbog mogućnosti infekcije koronavirusom u bolnici. Osim toga, neki parovi su odustali od djece zbog ograničenih mogućnosti čuvanja djece u pandemiji.
Austrijski demograf Tomasa Sobotke za austrijski dnevni list Kronen Zeitung ističe kako bi pandemija u budućnosti mogla imati posljedice na natalitet. U nekim državama žene već sada imaju djecu kasno, a za mnoge od njih će nakon pandemije možda biti i kasno. Lockdowni su takođe otežali mlađim parovima da se upoznaju i imaju intimne veze.
Porast nataliteta bilježe samo zemlje u razvoju, poput Indonezije i Filipina.
