U Austriji su sve glasniji zahtjevi da bogati treba da plate takozvani “korona-porez”, jer se država masivno zadužuje kako bi pomogla preduzećima.
Dug država u Evropi dostiže tokom pandemije nove rekordne visine, a mnogi političari se zalažu za specijalna korona-davanja bogatijih, ističe bečki dnevnik Die Presse.
I austrijska vlada izdvojila je milijarde kako bi preduzećima pomogla kroz krizu, a dok mnoga preduzeća strahuju zbog egzistencije, postoje i one firme koje profitiraju od krize. Tako šef Amazona Jeff Bezos, na primjer, ne može da se žali na ovu godinu, jer njegova kompanija ostvaruje još veće dobiti, pošto su radnje zatvorene i građani naručuju robu online, dodaje die Presse. Bezos, koji važi za najbogatijeg čovjeka na svijeta, sa privatnom imovinom u vrijednosti od 185 milijardi dolara, samo je jedan od mnogih.
Zbog ovih okolnosti diskusija o “korona-porezu” za bogate sve je glasnija i u Njemačkoj, gdje se za to zalaže ministar finansija Olaf Scholz, koji traži da građani koji zarađuju “jako puno” plate veći doprinos. Isto zahtijeva i španska vladajuća stranka Unidas Podemos, koja želi specijalni porez za bogatije sugrađane.
U Austriji je ova debata pokrenuta još na proljeće, kada je vicekancelar Werner Kogler u više intervjua tražio porez na imovinu. Takođe je i Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) zatražila već ranije porez na imovinu i nasljedstvo.
Taj zahtjev uslijed aktuelne situacije postaje sve značajniji, pošto se Austrija masivno zadužuje kao država uslijed korona krize. Iz vlade polaze od toga da će stopa zaduženosti dostići više od 90 posto BDP-a.
Uslijed takve situacije su se i poznate ličnosti, kao što su ugostitelj Attila Doğudan, koji posjeduje sopstveni lanac keteringa i građevinski preduzetnik Hans Peter Haselsteiner izjasnili za specijalni porez na imovinu i nasljedstvo.
Narodna partija (ÖVP) kancelara Sebastiana Kurza je u prošlosti stalno odbijala takve zahtjeve. Međutim sada je nejasno, konstatuje Die Presse, kako će se smanjiti zaduženja.
U osnovi ÖVP želi da taj novac vrati kroz rast, a od nedavno narodnjaci kažu da se ne isključuje, za trajanje mandata vlade, povećanje poreza.
Radnička komora Austrije (AK) već ima spreman koncept “solidarnog doprinosa”. Vremenski ograničenim doprinosima treba da se smanje dugovi napravljeni tokom korona-krize, a na drugoj strani i finansiraju investicije za budućnost, objasnio je finansijski ekspert AK Markus Marterbauer.
Taj porez trebalo bi da se primjeni za imovinu vrijedniju od 10 miliona eura, a prema AK, tom mjerom bi bilo pogođeno jedan posto austrijskih domaćinstava. Građani sa imovinom u vrijednosti većoj od deset miliona eura trebalo bi da plaćaju na to porez od dva posto.
Kod imovine vrijednije od 100 miliona eura porez bi bio tri posto. To bi, smatra Marterbauer, državi godišnje donijelo sedam milijardi eura.
Austrija je od 1954. do 1993. imala porez na imovinu, koji je ukinut zbog malih prihoda, jer su tim porezom bila pogođena samo preduzeća.
Izvor: B92
