U doba globalne epidemije Covid-19 zdravstveni sistem, koji je bio nesposoban informisati građane, izrodio je Facebook savjetnike o bolesti, čijeg se „znanja“ treba plašiti, upozorava Al Jazeera.

Ako niste uspjeli zakazati termin kod ljekara, ako je medicinska sestra tokom telefonskog razgovora bila drska i otresita ne trebate se brinuti. Dovoljno je samo da se ulogujete na svoj profil i potražite savjet za vašu boljku i hiljade laika će spremno da vam odgovori na svako pitanje koje postavite.

Da takvo ponašanje može izazvati brojne probleme ukazao je za Al Jazeera-u penzionisani ljekar iz Sarajeva Bakir Nakaš koji „Facebook lječilište“ smatra izuzetno opasnim i kontraproduktivnim i u toj, kako kaže, pogubnoj pojavi vidi eho jednog mnogo dubljeg i složenijeg problema. Onoga trenutka kada je zdravstveni sistem zemlje podbacio u obavezi da informiše građane o vrsti i toku bolesti Covid-19 otvorio se prostor za internetske nadriljekare. A kada vas o bolesti savjetuju hiljade laika onda problem postaje gotovo pa nerješiv. Na pitanje koliko je takvo ponašanje kontraproduktivno u borbi protiv epidemije Nakaš odgovara sasvim jasno i nedvosmisleno.

„Sigurno da je kontraproduktivno. Samo, ovdje se sada nalazimo u situaciji da su ljudi našli otvoren prostor i koriste se time da mogu plasirati vlastite informacije smatrajući da su kompetentni, da mogu da nešto kažu o stvarima o kojima imaju samo lično iskustvo, ali nemaju iskustvo znanja, nauke koja je bazirana na godinama studiranja i rada sa pacijentima“, rekao je Nakaš za Al Jazeeru.

Najvećeg krivca u bujanju ljekarskog Facebook savjetovališta Nakaš vidi u nesposobnosti zdravstvenog sistema da informiše i edukuje stanovništvo o zdravstvenim problemima izazvanim epidemijom koronavirusa.

„Mislim da je tu propust i zdravstvenog sistema najveći, jer svjedoci smo da se zdravstveni sistem do dana današnjeg, a od početka pandemije, nije potrudio da napravi pravilne i stvarne informacije koje su neophodne za pacijente i da ih plasira na način kako su pacijenti naučili, a to su društvene mreže i mediji, i da se jednostavno anuliraju amaterski zapisi koji se danas nalaze posvuda“, upozorava ovaj penzionisani ljekar u intervjuu za Al Jazeera-u.

Najveća je odgovornost na rukovodiocima zdravstvenih ustanova, kaže Nakaš.

„Tu je odgovornost zdravstvenih ustanova i onih koji su zaduženi za edukaciju stanovništva, tu je odgovornost i zdravstvenih komora i komora ljekara, komora sestara i komora farmaceuta koji su smatrali da oni ne trebaju da daju informacije iz prve ruke, nego su to prepustili laicima koji te informacije prosipaju po internet portalima i društvenim mrežama i daju ljudima šansu da iz tih informacija izvlače ono što njima odgovora, što može biti veoma pogubno po pacijente“, prenosi Al Jazeera.

Dozvoliti laicima da se javno bave zdravstvenom krizom, kakva je epidemija Covid-19, udžbenički je primjer kako se proizvodi panika među stanovništvom. Ali, i u tom slučaju Nakaš kao najodgovornije vidi zdravstvene radnike, koji bi trebali aktivnije da se uključe u infomisanje stanovništva o tome koje su stvarne opasnosti infekcije Covidom-19.

Izvor: Al Jazeera