Zemlje iz regiona jugoistočne Evrope imaju nekoliko prednosti u suočavanju sa predstojećom ekonomskom krizom, a samo nekoliko zemalja jugoistočne Evrope moći će sljedeće godine da obnovi BDP-a na nivo od 2019. godine, pokazuje najnovija analiza, prenosi Danas. Analiza predstavlja trenutni sažetak situacije i pruža prognozu zasnovanu na do sada preuzetim mjerama oporavka u zemljama jugoistočne Evrope.
Srbija
Srbija bi trebalo da vidi oporavak BDP u 2021. godine, iako je zemlja izložena velikom riziku od gubitka sektora koje je najviše pogodila pandemija virusa Covid-19. Uz to, Srbija je jedna od tri zemlje gdje je pad prihoda od poreza veliki, jer ti isti sektori, stvaraju više od polovine svih poreza u zemlji.
Albanija
Zahvaljujući snažnom poljoprivrednom sektoru, Albanija je najbolje pozicionirana od svih 11 ekonomija obuhvaćenih u izvještaju, u pogledu prilika za ublažavanje uticaja ekonomske krize izazvane pandemijom, objašnjava Danas. U pogledu slabosti, paket mjera koje je vlada najavila u vezi sa krizom iznosi 2,8 posto BDP-a, što predstavlja jedan od najnižih procenata u cijelom regionu jugoistočne Evrope.
Bosna i Hercegovina
BiH je bila među srednje uspješnim zemljama u inicijalno primijenjenim restriktivnim mjerama povodom pandemije Covid-19. Kada je u pitanju ekonomska aktivnost, ekonomija BiH ima srednji nivo rizika oporavka BDP-a u 2021. godini, na nivo prije pandemije virusa Covid-19. Kako piše Danas, zanimljiva je činjenica da je u mjesecima kada su postojale mjere zatvaranja, BiH bila zemlja sa drugim najmanjim padom u industrijskoj proizvodnji.
Bugarska
Bugarska je među zemljama u jugoistočnoj Evropi koja ima srednji rizik od oporavka BDP-a u 2021. godini na prije pandemijski nivo. Jedan od faktora koji utiče na to je zavisnost zemlje od izvoza. Bugarska ima drugi najveći odnos učešća izvoza u BDP u 2019. godini (poslije Slovenije). S obzirom na nemogućnost da se predvidi razvoj pandemije, nesigurnosti u kanalima distribucije i mogućnost od zatvaranja trgovine čine ekstremni rizik za ekonomiju. Fiskalne i monetarne mjere za ograničavanje negativnih efekata krize čine do 10,7 posto BDP-a što stavlja ovu zemlju na treće mjesto u regionu poslije Slovenije i Srbije. Važno je napomenuti da neke od ovih mjera imaju za cilj jačanje bankarskog sistema i nisu direktno usmjerene ka stimulaciji ekonomije.
Sjeverna Makedonija
Kako objašnjava Danas, Sjeverna Makedonija je zemlja koja je pokazala najniže rezultate u jugoistočnoj Evropi u pogledu početnog zatvaranja u vezi sa pandemijom virusa Covid-19. Stepen zaraženosti je bio iznad svjetskog prosjeka čak i sredinom juna, prije nego što je došlo do naglog povećanja slučajeva u regionu. Zemlja je srednje izložena očekivanim gubicima iz sektora koji su najranjiviji pandemijom virusa Covid-19.
Slovenija
Slovenački početni ekonomski paket odgovora na krizu predstavljao je 13,4 posto BDP-a, postavljajući je na prvo mjesto u regionu jugoistočne Evrope. Vlada se nada da će ove mjere uspjeti da ublaže uticaj krize, s obzirom da su početne prognoze stavljale zemlju među one koje neće oporaviti svoj BDP na prije pandemijski nivo u 2021. godini. Ipak, Slovenija je najmanje izložena BDP šoku koji dolazi iz privatne potrošnje i bruto kapitalnih izdataka. Ove dvije komponente su činile samo 52 posto BDP-a u 2019. godini, dajući zemlji dovoljno prostora u suočavanju sa pandemijom.
Hrvatska
Hrvatska je među zemljama sa najboljim rezultatima u početnom periodu kada su trajale restriktivne mjere u vezi sa pandemijom virusa Covid-19 i mogu se pohvaliti sa najmanjim procentom zaraženih u jugoistočnoj Evropi sredinom juna, pozicionirajući zemlju u povoljan položaj čak i nakon što je broj slučajeva počeo da raste u regionu. Iako je među nekoliko zemalja za koje se očekuje da neće moći da dostigne BDP nivo koji je bio prije pandemije u 2021. godini, tržište rada bi trebalo u velikoj mjeri da se vrati na prije pandemijski nivo u narednoj godini, sa očekivanim procentom nezaposlenosti od 8 posto.
Crna Gora
Analiza pokazuje da se očekuje da će Crna Gora biti jedna od zemalja jugoistočne Evrope koja je najteže pogođena recesijom izazvanom pandemijom virusa Covid-19, kako u pogledu jačine tako i u pogledu trajanja, s tim u vezi je malo vjerovatno da će svoj BDP u 2021. godini vratiti na pred pandemijski nivo, prenosi Danas. Osim toga, početni paket fiskalne podrške je nizak u poređenju sa regionalnim i evropskim, a nedostatak ukidanja kamatnih stopa takođe može spriječiti brzi oporavak investicija i potrošnje. Međutim, reakcija vlade na krizu ocijenjena je pozitivno u oblastima monetarne politike, sektorske politike, podrške malim i srednjim preduzećima i očuvanja zaposlenosti.
