Kontroverzni švedski model i dalje je pod lupom, a stav naučnika se razlikuje: dok neki tvrde da je njihova strategija bila potpuni promašaj, neki smatraju da će biti jedna od rijetkih zemalja koja će drugi talas dočekati opuštenije i sa manje strepnje.
Često osporavani švedski model u borbi protiv korone danas u brojkama izgleda ovako.
Prema podacima sa Worldometers u Švedskoj je ukupno zabilježeno 77.281 slučaj koronavirusa, dok je broj smrtnih slučajeva 5.619.
Od trenutno 63.365 aktivna slučaja, samo je 56 pacijenata u kritičnom stanju, dok je 63.309 pacijenata blaže kliničke slike.
Posljednji put prijavili su 152 nova slučaja 17. jula. Tada su imali i deset novih smrtnih slučaja.
Međutim, veoma zanimljivo izgledaju krive koje pokazuju razvoj epidemije kod njih, pa su tako najgori dani bili 8. i 15. april, kada je prijavljeno po 115 smrtnih slučajeva. Od sredine aprila drastično opada broj slučajeva sa smrtnim ishodom. U julu se broj takvih slučajeva kreće do 15 maksimalno.
Istovremeno opada i broj novih zaraženih u Švedskoj. Ono što jeste zanimljivo svakako jeste da je najveći broj novozaraženih prijavljen 24. juna – 1.804 a da je u vrijeme kada je ostatak Evrope imao manje ili više tvrdi lockdown Švedska bilježila maksimalno oko 800 novih slučajeva. Rast broja novooboljelih krenuo je od 1.juna.
Treba napomenuti da je Švedska istovremeno najveći rast smrtnih slučajeva imala u aprilu, kada je taj broj rastao za oko 100 dnevno.
