„Do kraja 2021. predviđa se da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi nivo privredne aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tome, predviđa se da će nivo proizvodnje u Italiji, Španiji i Holandiji ostati niži za više od dva posto u odnosu na kraj 2019. godine”, rekao je Gentiloni, predstavljajući proljetne ekonomske prognoze.

Gentiloni ističe da će izlazak zemalja iz krize zavisiti od težine pandemije i strogosti njihovih mjera za suzbijanje širenja bolesti, a zatim o otvorenosti i izloženosti njihove privrede najpogođenijim sektorima.

„Prije svega, biće ključna veličina potpore koju preduzimaju“, kaže Gentiloni.

U proljetnoj privrednoj prognozi 2020. predviđa se da će se privreda europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto.

U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto. Najmanji pad privrede ove godine očekuje se u Poljskoj (4,3 posto), a najveći u Grčkoj 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španiji 9,4 posto i Hrvatskoj 9,1 posto.

S postupnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije, privreda bi se trebala početi oporavljati u drugoj polovini ove godine.

Oporavak Italije trajaće duže od bilo koje druge zemlje članice, naglašava Gentiloni.

U sličnoj je situaciji Španija, a u nešto povoljnoj poziciji je Francuska.

Njemačka privreda doživjeće nešto manji pad od većine zemalja članica (-6,5 posto) i brže se vratiti na pretkrizni nivo. Sljedeće godine predviđa se rast njemačke privrede po stopi 5,9 posto.

„Ipak, očekuje se da će Njemačka imati najdublju recesiju od rata, na -6,5 posto 2020.“, kaže Gentiloni.

Najteže pogođene zemlje dosegnuće, kako se predviđa, dvocifrenu stopu proračunskog manjka u ovoj godini – u Italiji i Španiji preko 10 posto, a u Francuskoj blizu 10 posto BDP-a.

Očekuje se kako će deficiti u Belgiji, Poljskoj, Slovačkoj i Rumuniji premašiti prosječni deficit EU-a koji iznosi preko 8 posto BDP-a.

S druge strane, u Irskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Bugarskoj, deficiti bi trebali ostati ispod 6 posto BDP-a.

Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto.

Izvor: Fenix-magazin