Širom svijeta raste zabrinutost zbog širenja koronavirusa. Sve je veći strah i od privredne i socijalne krize. To su neki od zaključaka aprilske „korona-ankete“ koju je proveo Gallup International Association. Prenosimo dio intervjua koji je za DW dao predsjednik Gallup International Association.

DW: Gallup International Association provela je u aprilu ispitivanje javnog mnijenja u 17 zemalja, između ostalog u Njemačkoj, Indiji, Italiji, Bugarskoj, Rusiji i SAD-u. Šta je novo u ovoj anketi u poređenju sa proteklom koja je sprovedena u martu?

Kancho Stoychev: U posljednjih nekoliko sedmica strah od koronavirusa  povećao se u gotovo svim zemljama obuhvaćenim ispitivanjem javnog mnijenja. Na primjer, u SAD se udio ispitanika koji se plaše da bi se oni ili članovi njihovih porodica mogli razboljeti od korone povećao za 25 posto. I na Tajlandu, u Švajcarskoj, Argentini, Austriji i Japanu se sada više ljudi boji ovog virusa. S druge strane, u Italiji se stanovništvo naviklo na koronu jer se zabrinutost zbog infekcije virusom smanjila za 9 posto. Čini se da je italijansko društvo prevazišlo najveću tačku straha.

DW: Vaše istraživanje pokazuje da sve više ljudi prihvata činjenicu da je prijetnja realna. Postoje li zemlje u kojima je došlo do promjene po tom pitanju, u odnosu na prvo istraživanje?

Kancho Stoychev: Gotovo dvije trećine (63% u odnosu na 59%) ispitanika u svijetu ne vjeruje da je prijetnja virusom preuveličana. Međutim, trećina (38%) i dalje vjeruje u suprotno. 4% se ne može opredijeliti. U kontekstu globalnog širenja virusa i odgovarajućih vladinih mjera naše istraživanje pokazuje da sve više ljudi prihvata činjenicu da je prijetnja stvarna.

DW: Prema vašem istraživanju, povećana je spremnost ljudi da žrtvuju čak i dio ljudskih prava ako to može pomoći u sprečavanju širenja zaraze. Ali, samo 17% ispitanika smatra da demokratija nije efikasna u trenutnoj krizi. Tu postoje velike razlike između 17 zemalja, možete li nam to pojasniti?

Kancho Stoychev: Rastuća prijetnja uticala je na spremnost da žrtvujemo neka naša osnovna prava ako to koristi zaustavljanju širenja zaraze. U martu je 75% anketiranog stanovništva bilo spremno žrtvovati prava dok prijetnja Covid-19 ne prestane. Taj procenat u anketi od aprila iznosi 80%. Najveća spremnost za to je u Pakistanu (92%), Indiji (91%), na Tajlandu (91%), ali i u Austriji (86%), Njemačkoj (89%), Italiji (85%) i Švajcarskoj (86%). U Italiji, Njemačkoj i Bugarskoj, udio onih koji su spremni da se odreknu dijela svojih prava neznatno se smanjio u odnosu na mart.

41% ispitanika u zemljama u kojima je sprovedeno istraživanje očekuje da će se svijet vratiti manje-više na stanje kakvo je bilo prije krize. Međutim, 45% vjeruje da će doći do velikih promjena u gotovo potpuno novom svijetu nakon korona-krize. Polovina ispitanika izrazila je nadu da će velike svjetske sile bolje sarađivati. 28% je suprotnog mišljenja i smatra da bi se sukobi mogli povećati.

DW: Koji je zaključak, šta dolazi nakon korona-krize?

Kancho Stoychev: Ako možemo govoriti o reakciji koja je nesrazmjerna u odnosu na stvarnu prijetnju, onda je to fenomen nazvan „masovna  neuroza“. Koronavirus nesumnjivo postoji, ali taj problem nije „gigantski“. Manje ljudi je umrlo ili se razboljelo od korone nego tokom prethodnih epidemije gripa, računajući i ovu najnoviju. To su argumenti koji se, s druge strane, potpuno zanemaruju. To znači da teška bolest nije u našem tijelu, već u našim glavama.

Koronavirus nije prvi fenomen koji je izazvao iracionalni strah globalizovanog homo potrošača (homo consumera). Još se sjećamo panike koja je uslijedila zbog idiotske ideje o raspadu kompjuterskih sistema na prelazu u 21. vijek, ptičjeg gripa, SARS-a ili ozonske rupe koja je iznenada nestala.

DW: Kako se izvući iz te panike?

Kancho Stoychev: Panika je kulminacija niza globalnih strahova u posljednje dvije decenije. Razlozi ove masovne psihoze leže u prirodi konzumentskih društava i u načinu na koji se elite odnose prema strahovima. Situacija liči uvjerljivo opisanom “Samoubistvu civilizacije”, autora Arnold Toynbee-ja.

Izlaz iz horor filma, u kojem živimo, bio bi “happy end” – u ovom slučaju vakcina. Glavni problem je što bi privredna katastrofa, u momentu kada vakcina bude dostupna, mogla i te kako nadmašiti korona-krizu i prerasti u tragediju puno većih razmjera.

Izvor: DW