Provjera korona-mjera: Šta nam najviše pomaže?

Koji je najbolji način za suzbijanje koronavirusa? Kada pogledamo Hong Kong možemo dobiti odgovor. Metropola od 7,5 miliona stanovnika zabilježila je samo četiri smrtna slučaja. Brzi nadzor stanovništva, karantini, zatvaranje škola i upotreba zaštitnih maski vjerovatno su pomogli da se smanji stopa zaraze. Međutim, koliko je svaka pojedinačna mjera bila efikasna teško je procijeniti jer su sve istovremeno uvedene. Austrija je takođe jedna od zemalja koja se ističe svojom strategijom.

Koristiće se podaci iz cijelog svijeta kako bi se uporedile reakcije zemalja na koronavirus te kako bi se na kraju moglo uvidjeti koje mjere utiču na brzinu prenosa i stopu infekcije. Ove informacije su od vitalnog značaja za vlade da bi mogle da razviju strategije koje bi normalizovale život i istovremeno spriječile drugi talas infekcije.

Na kraju, sve informacije treba da se skupe u bazu podataka SZO koja bi trebala da bude javno dostupna. 1100 volontera u LSHTM trenutno priprema podatke u skladu sa tim. Brzina je od suštinskog značaja, dani sada prave razliku.

Algoritmi pokazuju prve razlike između država

Naučnici u Beču su podijelili zemlje u grupe u skladu sa početkom epidemije, ukupnim brojem uvedenih ograničenja i već analiziraju podatke kako bi ispitali razlike u reakcijama pojedinih zemalja. Na primjer, u Evropi u grupi su Švedska, Velika Britanija i Holandija, kao zemlje koje su djelovale vrlo sporo. U ranim fazama epidemije sve tri zemlje su primjenjivale strategiju „imunitet stada“, koja je uključivala malo mjera ili one osnovne na dobrovoljnoj bazi. Međutim, kasnije su i Britanija i Holandija uvele agresivnije mjere, uključujući zabrane širom zemlje.

U međuvremenu, Njemačka i Austrija su se istakle kao države koje su koristile agresivne strategije rane kontrole, u poređenju sa Italijom, Francuskom i Španijom, koje su uvele slične mjere ali kasnije. Do danas je u Njemačkoj i Austriji zabilježen manji broj smrtnih slučajeva po broju stanovnika nego u ovim zemljama.

Siromašnije zemlje oštrije reaguju

Siromašnije zemlje imaju tendenciju da uvode strože mjere u odnosu na bogatije zemlje. Haiti je, na primjer, naredio zatvaranje nakon pojave prvog slučaja, dok su SAD čekale više od dvije sedmice nakon prvog smrtnog slučaja da uvedu ograničenje kretanja. To bi moglo biti zato što zemlje sa niskim prihodima imaju manje razvijen zdravstveni sistem.

Bez vakcine ili efikasnog liječenja, zaustavljanje prenosa trenutno je jedina odbrana od koronavirusa. Poznavanje uticaja svake kontrolne mjere presudno je za pronalaženje koja od njih može sigurno promijeniti ili eliminisati virus. Ako možemo da otkrijemo šta bi trebalo da uvedemo i šta najbolje djeluje na zaustavljanju širenja virusa i da bi nastavili živjeti što je bolje moguće, to bi bio veliki doprinos.