Ministar obrazovanja Heinz Faßmann, zajedno sa psihologinjom Christiane Spiel sa Bečkog univerziteta, predstavio je plan za povratak u školske klupe. Vraćanje u školu je „hod po ivici“, jer postoji otvorena zabrinutost od pojave drugog talasa koronavirusa na jesen.
„Časovi moraju biti podijeljeni, a nastavnici treba da rade u smjenama“, naveo je Faßmann. 18. maja počinju osnovna škola i niži razredi, a do 3. juna svi učenici bi trebali da se vrate na nastavu. Ove školske godine neće biti školskog rada (Schularbeiten), takođe neće biti ponavljanja razreda u osnovnim školama. Neće postojati obaveza nošenja maski – barem ne tokom nastave.
Cilj Ministarstva obrazovanja je da se učenici vrate u škole, ako to okolnosti dopuštaju. Zajednički doživljaj i socijalni kontakt su za učenike veoma važni, a školovanje kod kuće zahtijeva mnogo od svih koji su uključeni. Trebalo je pronaći ravnotežu između zaštite od infekcije i vraćanja u škole, odluka je bila veoma teška.
Otvaranje škola u fazama
Prvo će se u škole vraćati maturanti srednjih škola, od 4. maja. U drugoj fazi, od 18. maja, u škole se vraćaju svi učenici od 6 do 14 godina – odnosno učenici osnovnih škola i nižih razreda AHS/NMS, specijalnih škola, a nastavlja se i dopunska nastava iz njemačkog.
U posljednjoj trećoj fazi, koja za učenike počinje 3. juna, na nastavu se vraćaju učenici viših razreda, politehničkih i strukovnih škola – jer kod ovih učenika nema komplikacija zbog čuvanja djece kod kuće i učenje na daljinu uspješno funkcioniše.
Zaštitne maske nisu svuda obavezne
Detaljan priručnik o higijeni trebalo bi da reguliše ponašanje u školama. Ministar je još jednom naglasio potrebu za pranjem ruku, neophodnom distancom i nošenjem zaštitnih maski. „Ovo je apsolutno neophodno, posebno na putu do škole, u hodniku, na pauzama. Nošenje nije obavezno na samim časovima. Takođe će biti i izuzetaka za manju djecu“, objašnjava Faßmann.
Naizmjeničan rad u smjenama
Teško bi bilo poštovati pravila o udaljenosti i higijeni, zbog čega neće svi učenici istovremeno ići u školu. Učenici će se podijeliti u dvije grupe s otprilike istim brojem učenika, koji ne bi trebao prelaziti 11 po razredu, a koji će nastavu pohađati naizmjenično. Grupa A pohađa nastavu od ponedjeljka do srijede, grupa B četvrtak i petak. Sljedeće sedmice, obrnuto.
Rasporedi časova ostaju isti
Oni dani kada učenici nisu na časovima postaju „dani kućnih zadataka“. Ako je moguće, trebalo bi da se radi kod kuće – ako su roditelji u mogućnosti zbog svog posla. Pored toga, vrijeme se može provesti i u školi, u školskim sportskim salama, gdje supervizori preuzimaju brigu. Da bi se održala potrebna distanca između učenika, predmeti poput fizičkog i muzičkog moraju se izostaviti.
Nema „ponavljanja razreda“ u osnovnim školama
Tempo učenja i sadržaj se trebaju smanjiti – ne moraju se sprovesti sve teme nastavnog plana i programa. Pripreme za naredni razred su zagarantovane. Poslijepodnevni časovi više se neće izvoditi, kao što neće biti ni školskih radova.
Dvije trećine školske godine su održane redovno, objašnjava Faßmann. To znači da se ocjenjivanje učenika može izvršiti na osnovu polugodišnjih ocjena, učinka do 16. marta i učenja na daljinu. Ako se učenici nalaze između dvije ocjene, dodatni usmeni ispit bi bio moguć. U osnovnim školama neće biti ponavljanja razreda.
Mogućnost oslobađanja od nastave
Oni učenici koji su bolesni ili se ne usude da idu u školu zbog psihološkog stresa, zvanično će im biti napisane isprike. Čak i nastavnici koji spadaju u rizične grupe ili imaju potvrde o prethodnim bolestima ne moraju da drže časove na licu mjesta, nego mogu online to činiti.
