Dvojica hrvatskih naučnika Igor Rudan i Ivan Đikić koji istražuju razvoj pandemije Covid-19 i nastoje redovno prenositi javnosti stručne rezultate, odlučili su iznijeti svoje zajedničke i usuglašene stavove oko razvoja pandemije Covid-19. Prenosimo dijelove njihove analize objavljene u Večernjim.
„Sve su epidemije i pandemije neočekivani i dinamički događaji u kojima se treba istovremeno prikupljati informacije o uzročniku i poduzimati epidemiološke mjere. Stoga to nisu događaji čiji je razvoj na bilo koji način unaprijed predvidiv i specifični su za pojedine sredine s obzirom na reakciju i lokalno širenje virusa.
Primjerice, prvi znanstveni podaci o bolesti COVID-19 temeljili su se na iskustvima iz Wuhana i pokrajine Hubei. Prve procjene stope umiranja u zajednici od oko 0.5 do 1% u ostalim pokrajinama Kine i u Južnoj Koreji, te prvi podaci o spektru simptoma bolesti gdje 1.4% liječenih u bolnicama umire, uz prvu procjenu mjera brzine širenja bolesti u zajednici (R0) od 2.2, ukazivali su da se radi o potpuno nepoznatoj i prilično opasnoj bolesti. Ona se pritajeno širi zbog relativno blagih simptoma u oko 80% oboljelih, ali možda i više, jer ukupan broj stvarno zaraženih u pojedinim zemljama i dalje nije dovoljno precizno određen.
Po tim stručnim parametrima, njezini su učinci trebali biti usporedivi s težom gripom ako se pravovremeno primjene epidemiološke mjere. Naglašavamo ponovo da je gripa i danas izrazito opasna bolest, koja godišnje odnosi i do 650.000 ljudskih života u svijetu čak i uz cijepljenje, a bez kojeg bi broj umrlih bio i znatno veći.
Temeljem tih prvih podataka iz Kine, početne su procjene predviđale zaustavljanje ove opasne bolesti na prvim linijama epidemiološke obrane zemalja Europske Unije i sjeverne Amerike, kao što je to već ranije učinjeno u Kini i razvijenim zemljama Azije. Ova pandemija je zahtijevala organizirane i usklađene epidemiološke mjere širom svijeta prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije i dostupnim podacima o brzini širenja te bolesti.
Međutim, dolaskom bolesti u Europu i SAD, zbog niza nepredviđenih razloga, a najvećim dijelom zakašnjele reakcije u primjeni epidemioloških mjera u pojedinim zemljama, epidemija je probila prve linije obrane većeg broja zemalja, slobodno se proširila stanovništvom i dovela do zaraze izuzetno velikog broja ljudi eksponencijalnom brzinom širenja. Zbog toga je došlo i do neočekivano velikog broj žrtava u tim zemljama, koji prikazuje novu sliku COVID-19 bolesti kada epidemiološke mjere izostanu ili zakasne.
Takav razvoj događaja nije bio predvidiv i sada imamo potpuno nove podatke o širenju te iste bolesti. Primjerice, tek je slobodnim širenjem bolesti u tim zemljama postalo jasno da se virus može širiti i znatno brže – rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja pokazuju da R0 parametar nije 2.2, već 5.7. To sasvim mijenja sva početna predviđanja i ukazuje da je ključna opasnost od COVID-19 ogromna brzina njezinog slobodnog širenja.
Zbog tako brzog širenja zaraze nastaje velik broj teških slučajeva koji zahtijevaju intenzivnu skrb. Uz to, bolnice i domovi umirovljenika izuzetno su opasna potencijalna žarišta epidemija i velikog broja preminulih, jer je tamo stopa umiranja od bolesti COVID-19 znatno veća. Preopterećenje sustava zdravstva teškim pacijentima s COVID-19, posljedično dovodi do rasta smrtnosti i od svih ostalih bolesti zbog pružanja slabije skrbi. Kao rezultat ovih novih spoznaja, velika većina zemalja svijeta uvela je u fazama sve strože mjere društvenog i fizičkog distanciranja do potpunih karantena, kako bi usporila širenje virusa te omogućila svojim zdravstvenim sustavima da svima s teškim oblikom bolesti pruži punu zdravstvenu skrb.
Najnovije procjene Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja u Seattleu predviđaju da bi prvi epidemijski val u Hrvatskoj mogao imati svoj vrhunac 20. travnja, a nastave li se stroge protuepidemijske mjere, tada bi broj umrlih mogao doseći između 100 i 200, što je uistinu jedna od najnižih procjena za europske države. No, kao što smo rekli na početku, situacija se mijenja iz dana u dan, i sve se može brzo promijeniti ako zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i krivog djelovanja stvorimo rupe u epidemiološkim mjerama. Posebno je važno izbjeći incidente epidemija u bolnicama i domovima umirovljenika. Događaji u posljednjih par dana ukazuju da je to trenutno najveća opasnost i prioritet u borbi Hrvatske s COVID-19. Podsjećamo da samo tjedan dana slobodno širenja virusa povećava broj zaraženih u Hrvatskoj za barem deset puta…”
Izvor: Večernji.hr
