Jesu li škole zatvorene?
Nisu. U nižoj osnovnoj (Volksschule, od 1. do 4. razreda), kao i u nižim razredima gimnazija (AHS-Unterstufen), novoj srednjoj školi (Neue Mittelschule-NMS) i specijalnim školama (Sonderschulen) nudi se i dalje organizovana briga o učenicima. Odluku o tome hoće li tamo dovoditi/slati djecu donose roditelji. U višim razredima gimnazije (AHS-Oberstufen), srednjim i višim stručnim školama (berufsbildende mittlere und höhere Schulen – BMHS), politehničkim školama (Polytechnische Schulen) i u zanatskim školama (Berufsschulen) odvija se apsolutno ograničen rad bez prisustva učenika. Školske biblioteke su zatvorene.
Šta će biti dalje s učenicima?
Viši razredi gimnazija (AHS), srednje i više stručne škole (BMHS) kao i politehničke i zanatske škole zatvorene su od 16. marta. 423.000 učenika do daljnjeg ostaje kod kuće. Niži razredi osnovne, nove srednje škole i niži razredi gimnazije takođe nemaju nastavu, ali škole ostaju otvorene jer se nudi briga o učenicima. Svi, međutim, moraju i dalje da uče. Ima sve više mogućnosti za učenje kod kuće, šalju se materijali itd. Nema pismenih zadataka i testova, centralna matura ne počinje kako je planirano 5. maja, već je odgođena za kasnije.
Postoji li i dalje cjelodnevna briga o djeci?
Ova mogućnost postoji i dalje za onu djecu o kojoj nema ko da brine kod kuće, pa dolaze i dalje u škole, ako su prijavljeni za poslijepodnevni boravak.
Hoće li izgubljeni dani u školi biti nadoknađeni?
Ne.
Moraju li se nadoknaditi pismeni zadaci?
Zavisi. U zavisnosti od razreda, propisano je koliko pismenih se mora uraditi. U principu će se pokušati sa nadoknađivanjem. Ograničenje: pismeni se ne moraju nadoknaditi „ako to u jednom određenom polugodištu nije moguće“, piše u Uredbi o ocjenjivanju đaka. U suštini zavisi od toga koliko dugo će trajati ove mjere.
Kako škole komuniciraju s učenicima i roditeljima?
Na sve načine. U nižim razredima osnovne informacije se šalju u „svesci za obavještenja“ (Mitteilungshefte), preko mail liste roditelja i predstavnika roditelja u razredu, ili preko školske web stranice. U višim razredima dodatno postoje platforme kao WebUntis, preko kojih se već sada mogu „kreirati“ domaći zadaci za pojedina odjeljenja. Isto tako je moguće korištenje elektronskih „svesaka za obavještenja“ (elektronische Mitteilungshefte) kao eduflow, schoolfox ili schoolupdate. Roditelji i učenici međusobno komuniciraju uglavnom WhatsAppom – u slučaju potrebe mogu i škole da koriste tu mogućnosti.
Šta je s nastavnicima?
I oni ostaju kod kuće. U školama su samo direktori, službenici uprave i oni nastavnici čija je prisutnost apsolutno neophodna. To su prije svega oni koji brinu o djeci koja još dolaze u školu jer roditelji ne mogu naći drugi način brige o njima. Među njima ne bi trebali biti nastavnici stariji od 60 godina, oni koji imaju ozbiljna oboljenja ili moraju sami brinuti o nekome.
Šta znači trenutna situacija za dječje vrtiće?
Ovdje se radi o istom rješenju kao i u slučaju učenika mlađih od 14 godina. Vrtići ostaju otvoreni, ali se roditelji mole da djecu dovode isključivo u slučaju da se o njima baš nikako ne mogu brinuti kod kuće. Za djecu koja moraju ići u obaveznu posljednju godinu vrtića pred školu, ta obaveza otpada.
