Pretpostavka da je koronavirus – poput virusa gripe ili uzročnika tuberkuloze – osjetljiv na ljetne uslove nije osnovana. Ni visoke temperature ni jaka UV svjetlost ne mogu mu naškoditi.
Širenje bi se u najvećoj mjeri moglo usporiti ljeti, jer su ljudi češće i duže napolju, što olakšava držanje udaljenosti od jednog metra. Uz to, sluznice su manje iritirane jer nisu izložene suvom vazduhu u zatvorenim prostorijama.
U svakom slučaju, širenje bi trebalo da se nastavi i u ljetnom periodu, prije nego što se uspostavi kolektivni imunitet i ne bude više širenja epidemije (tj. nekontrolisanog širenja). Oko 60 procenata stanovništva moralo bi se zaraziti koronavirusom, dok bi za gripu bilo dovoljno 40 procenata – između ostalog i zbog vakcinisanog stanovništva.
Kolektivni imunitet nastaje kada je toliko ljudi imuno da virus više puta završava u „slijepoj ulici” (ljudi postaju imuni) i zbog toga se zaustavlja i ne može se širiti dalje – što bi takođe zaštitilo nezaražene ljude.
Prema procjeni, Austrija će dostići vrhunac epidemije za dvije do tri sedmice, a sama epidemija će trajati još tri do četiri sedmice prije nego što se brojevi polako smanje – pod uslovom da pravila higijene i ponašanja poštuju svi.
Svako ko je zaražen trebao bi postati imun, ali koliko dugo ostaje nepoznanica. U zavisnosti od starosti moguće je od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, kod gripe je od šest do osam mjeseci.
Realno je da će se virus vraćati godišnje (sezonski) u nešto drugačijem obliku. Dobra vijest je da će vakcina biti vjerovatno dostupna sljedeće godine.
„Nadamo se većoj svijesti građana o značaju vakcinacije“, ističe Bernd Lamprecht, direktor Klinike za pulmologiju Univerzitetske bolnice Kepler u Linzu.
