Sigurnost i još bolji servis za korisnike javnog prevoza

Security team

Koji su mu zadaci i gdje je aktivan?

Security team brine o tome da se putnici pridržavaju kućnog reda. Saradnici intervenišu u neprijatnim situacijama i pokušavaju da smire izazivače, a zaduženi su i za ljubazno odstranjivanje osoba koje se u vozovima i stanicama ne zadržavaju radi prevoza. Timovi će biti prisutni u svim stanicama i vozovima.

Kada timovi počinju s radom i koliko će ih biti?

Krajem marta biraju se budući saradnici. Poslije obuke koja traje do kraja avgusta, prvih 60 stupa na dužnost. Do 2019. njihov broj će biti udvostručen na ukupno 120 ljudi.

Gdje se može podnijeti molba za taj posao?  

Prijem molbi počinje u ponedjeljak, 27. marta. Detaljnije informacije možete naći na web stranici „Wiener Linien“.

Jesu li to onda saradnici „Wiener Linien“ ili eksterno objezbjeđenje?

Nove kolege se zapošljavaju u Gradskom saobraćajnom preduzeću. Molbe za saradnike security timova mogu se poslati preko naše web stranice.

Kako mogu da kontaktiram neki tim u slučaju opasnosti?

Oni se kreću po čitavom metrou, a centrala ih šalje na mjesta na kojima je potrebna njihova pomoć. Ako se ne osjećate prijatno, možete ih direktno pozvati. Ako nisu trenutno u blizini, nemojte oklijevati da ih obavijestite preko uređaja u vozilu ili stanici. Centrala će vam dati dalja uputstva.

Kakva će biti ovlaštenja novih saradnika? Da li smiju nekoga zadržati na licu mjesta, ili čak kazniti?

Prvenstveni cilj je da smire situaciju. Služba radi samo do granica koje osiguravaju pridržavanje kućnog reda koji važi za sve putnike. U svakoj situaciji se pokušava prvo s razgovorom, a u slučaju neuspjeha službenici će preduzeti predviđene mjere.

Da li oni kontrolišu i karte?

Ne, to se nastavlja raditi kao do sada.

Hoće li biti naoružani?

Samo sprejem radi sopstvene zaštite.

Kako će izgledati njihova obuka?

Obuka će biti usmjerena na konkretne zadatke i trajaće mjesec dana. Upoznavaće se sa svim pravilima kućnog reda, cijelom mrežom linija i stanica, napravama za bezbjednost, tehnikama smirivanja situacije, diverzitetom putnika, mjerama hitne pomoći itd. Kursevi će biti organizovati kako interno tako i u saradnji sa Policijskom akademijom bezbjednosti.

Koliko će koštati uvođenje tih timova?

Nema dodatnih troškova, jer će biti izvršeno interno preusmjeravanje osoblja. Ima i onih koji odlaze u starosnu penziju, a tehničke zadatke preuzima centrala.

Da li će eksterno obezbjeđenje koje trenutno radi ostati i dalje zaposleno?

10 eksternih saradnika koji rade duž linija U3 i U6, kao i na ostalim centralnim čvorištima, za sada ostaju.

 

Saradnici u oblasti servisnih usluga

Koja je razlika između zaposlenih u službi bezbjednosti i zaposlenih u oblasti servisa? Kako ću ih raspoznati?

Obezbjeđenje je tu da bi se svi putnici pridržavali kućnog reda. Saradnici u oblasti servisa su direktni sagovornici korisnika koji imaju pitanja o prevozu, kartama itd. Ove dvije grupe će se jasno raspoznavati.

Da li će se za tu službu primati novi radnici?

Ne, jer će ih preuzeti kolege iz službe za video-nadzor stanica.

Da li će ti saradnici takođe dobiti obuku?

Nadzornici stanica već raspolažu dobrim znanjem o različitim temama (mreža linija, tarife, prva pomoć), ali trenutno se radi na utvrđivanju eventualne potrebe za nekim dopunskim znanjima.

Koji će biti njihovi zadaci?

Ubuduće će korisnicima na raspolaganju stajati 210 saradnika koji će raditi direktno na peronima i u vozovima. Oni će davati obavještenja o redu vožnje, mogućnostima presjedanja ili kartama za prevoz. Na čvorištima će postojati moderna vidljiva mjesta za informacije („service points“).  Ako saradnici nisu u blizini, putnici mogu uspostaviti kontakt sa centralom i tamo dobiti željenu informaciju.

Ko preuzima kontrolu tehničkih uređaja (pokretnih stepenica, liftova, poništivača karata itd.)?

Većina tehničkih uređaja može se kontrolisati preko centrale. U slučaju kvara, direktno se informiše nadležno odjeljenje koje šalje radnike za popravku.

Šta su ustvari „service points“?

„Service points“ će se nalaziti po čitavoj metro mreži. Na čvorištima su info-stubovi. U stanicama za interni pogon postojaće takva mjesta za tehnička pitanja. U slučaju smetnji, saradnici pomažu da se što brže ponovo uspostavi red vožnje. I tu će postojati info-stubovi za kontaktiranje s putnicima. Raspored se trenutno nalazi u finalnoj fazi.

Da li je sada više zaposlenih nadzornika stanica nego što će biti servisnih saradnika? Hoće li neko izgubiti posao?  

Kolege iz službe nadzora radiće kao saradnici za servisne usluge. Neće biti otpuštanja, jer neki idu i u redovnu penziju.

Kada će novi koncept biti realizovan?

Preuređivanje stanica u „service points“ počinje ove jeseni. Još tokom ove godine će se preurediti prvih 5. U isto vrijeme na dužnost kreću i servisni saradnici. Sve treba da se završi do 2019.

 

Video-nadzor

Koliko trenutno ima kamera u stanicama i vozilima?

Ima 11.000 kamera. 104 stanice metroa nadgledaju se sa 2.200 kamera, a na tramvajskim i autobuskim stanicama ima 150 kamera. U 135 vozova je ugrađeno 3.300 kamera (skoro 85%), 3.000 kamera radi u 253 tramvaja (skoro 50%), a 1.800 ih je u 324 autobusa (60%). 550 kamera instalirano je u stanične liftove.

Gdje će se dalje graditi i investirati?

152 od ukupno 326  garnitura „niskih tramvaja“ prve generacije nisu imale ugrađen video-nadzor, tako da su do početka 2017. već u 98 postavljene kamere, a tokom 2018. će biti u svim. 174 ULF-garnitura druge generacije već je imalo ugrađene kamere, kao što je to slučaj i s narednom generacijom pod nazivom Flexity, koja će početi da se uvodi krajem 2018.

Koliko je puta do sada policija identifikovala počinioce na osnovu snimaka iz prevoza?

Prošle godine je to bio slučaj 4.300 puta. Podaci se čuvaju 48 sati, i za to vrijeme ih policija može zatražiti. Mnoga (ne)djela i počinioci su do sada identifikovani upravo na taj način.

Muzikanti u metrou

U kućnom redu piše da je muziciranje u stanicama i vozilima zabranjeno. Šta sada ovo znači?

Ovo je nešto drugo, jer će se raditi o muzičarima koje je izabrao žiri na audiciji i koji imaju izričitu dozvolu da sviraju u stanicama koje su za to određene.

Kako to praktično ide? Da li i ja mogu da stanem negdje s gitarom i da zabavljam putnike?

U proljeće pojedinci i manji bandovi mogu konkurisati za mjesto. To opet ide preko web stranice. Zatim stručni žiri na osnovu kvaliteta bira one koji će dobiti dozvolu.

Zašto probni projekt počinje na Westbahnhofu? Zar na taj način ne bi trebalo oživjeti manje stanice?

Tu počinje i posmatraju se reakcije putnika na predloženi koncept. Na osnovu toga će se odlučiti kako će ići dalje. U većim stanicama je po prirodi stvari više mjesta, tako da muzičari ne ometaju one koji že

 

Foto: Wiener Linien/ Johannes Zinner

Weitere Beiträge Mehr vom Autor

Hinterlasse eine Antwort